edijeta
Kako odabrati pravu dijetu za nas i šta je to na šta sve treba obratiti pažnju?
Određivanje dijete je veoma individualno.
Izgleda da svake godine imamo novu dijetu u fokusu i mediji nam prenose kako je „baš ta dijeta je učinila čudo“, uglavnom za neke holivudske zvezde.
U početku, mast je bila kriva za sve, ulje i testa su bila zabranjena, jele su se samo salate sa par kapi limunovog soka.
Zatim su se pojavile, kao velika promena, dijete sa visokim sadržajem proteina i meso se vratilo u ishranu na velika vrata.
Medjutim, 2008. se pojavila studija u New England Journal of Medicine koja je sve iznenadila. Naime, ova studija je pokazala da su posle dve godine, osobe na low-fat dijetama izgubile samo 3 kilograma u proseku. Osobe na Mediteranskoj dijete koju karakteriše visok nivo masti, voća i povrća su izgubili oko 4.5 Kg u proseku, a oni na low-carb dijetama su izgubili najviše, u proseku oko 5.4 kg. Istraživanje je takođe pokazalo da low-fat dijete donele najmanje poboljšanja sveukupnom zdravlju, da su oni na Mediteranskoj dijeti imali poboljšanje u nivou šećera u krvi, a osobe na low-carb dijetama su imale najviše promena na bolje u nivou holesterola.
Prva i najvažnija stvar, kada birate dijetu, jeste da se posavetujete sa vašim lekarom i/ili nutricionistom. Neko ko prati vaše zdravlje i ko pri tom zna šta treba da prati i koja vrsta ishrane utiče na koje sisteme u organizmu i kako, će vas najbolje posavetovati koja dijeta je najbolja za vas.
Dijete sa niskim nivoima ugljenih hidrata
Kardiolog Robert C. Atkins započeo je low-carb ludilo u sedamdesetim godinama prošlog veka. Sada svetski poznata Atkinsova dijeta limitira unos ugljenih hidrata i istovremeno potencira proteine i masti. Korisnicu prolaze kroz razne cikluse u dijeti u kojima se količine ugljenih hidrata, proteina i masti koje unose menjaju i time se utiče na metabolizam kao i na višak kilograma.
Dijeta južne obale je još jedna low-carb dijeta koju je drugi kardiolog, dr Arthur Agaston kreirao 2003. godine. U ovoj dijeti korisnici jednu trećinu dnevnih kalorija unose preko ugljenih hidrata.
Zbog velikog sadržaja ugljenih hidrata u voću i povrću, ove dijete ih uglavnom zabranjuju, kao i hleb, pasulj, krompir i pirinač. Unos šećera je takođe značajno ograničen.
